Prof. Božidar Škofač

Umjetnik, folklorist, istraživač tradicijske baštine i jedan od najvažnijih čuvara kulturne baštine Pokuplja.

Božidar Škofač (1950. – 2023.) svoj je život posvetio očuvanju kulturne baštine Pokupskog kraja. Kao slikar, folklorist, osnivač KUD-a Poculica Letovanić i utemeljitelj Etnografske zbirke Škofač, desetljećima je prikupljao predmete, fotografije, običaje i priče koje svjedoče o životu ljudi uz rijeku Kupu.
Njegov rad ostavio je trajan trag u kulturnom identitetu Letovanića i hrvatskoj baštini.

ŽIVOTOPIS

Život i djelo Božidara Škofača


Božidar Škofač rođen je 15. travnja 1950. u Letovaniću, u Pokuplju, u obitelji Stjepana Škofača i Dragice Škofač, rođ. Zamollo.
U rodnom Letovaniću je proveo veći dio života i svojega djelovanja.

Rodni kraj snažno je oblikovao njegov umjetnički i kulturni angažman. Bio je folkloraš, istraživač tradicijske baštine te predani promicatelj kulturnih vrijednosti Pokuplja. Svoj je rad posvetio očuvanju kulturnog identiteta zavičaja, prikupljanju i dokumentiranju tradicijske baštine te prenošenju znanja i iskustava budućim generacijama.

Kroz aktivnosti i nastupe u različitim područjima Hrvatske, razvio je suradnju s brojnim kulturno-umjetničkim društvima, njihovim voditeljima i članovima, te folkloristima.
Izgradio je veliku mrežu prijatelja, poznanika i suradnika u Hrvatskoj i inozemstvu, prvenstveno onih kojih su bili zainteresirani za umjetnost, kulturnu baštinu, društveni i vjerski život.

O Božidaru Škofaču snimljeno je više od dvadeset televizijskih i radio emisija, u produkciji Hrvatske radiotelevizije i lokalnih televizijskih i radio stanica.
Brojne intervjue dao je za televiziju, radio i pisane medije u kojima je govori o svom životu i o Letovaniću, čime je trajno doprinio baštini Letovanića, Pokuplja i okolice.

Preminuo je 19. ožujka 2023. godine u Letovaniću, u 73. godini života, a pokopan je na mjesnom groblju u rodnom Letovaniću.

Slikarstvo


Božidar Škofač se cijeli život bavio umjetnošću. Crtao je od djetinjstva, a postepeno je sve intenzivnije slikao, najčešće u tehnici ulja na platnu i akriliku. Od ranijih realističnih, ponekad i monokromatskih prizora, postepeno se odmaknuo razvijajući prepoznatljiv likovni izraz - koloristički ekspresivan, prevladavajućih plavo-sivih tonova, slobodnijih oblika nastalih nanošenjem boje u širokim potezima špahtle. Zahvaljujući tome stvarao je upečatljive atmosfere – slike mističnog i nadrealnog ugođaja, ali i slike koje pršte veseljem ili bude osjećaj nostalgije.

Božidar Škofač ubraja se među istaknute hrvatske zavičajne slikare. Razvio je prepoznatljiv likovni izraz nadahnut tradicijom i svakodnevnim životom. Njegovo slikarstvo obilježava spoj umjetničkog i dokumentarnog pristupa, s naglaskom na očuvanje lokalnog identiteta i kulturne baštine.

Tematski je bio najviše vezan uz motive Pokuplja, Posavine i Turopolja. Na svojim je slikama prikazivao rijeku Kupu, seoske ulice, drvene kuće i kapele, kao i ljude u svakodnevnim poslovima, druženjima i trenucima slavlja. Česti motivi bili su seoska dvorišta, domaće životinje, radovi u polju i vinogradu te prizori uz vodu. Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju prikazi ljudi u narodnim nošnjama. U njegovom bogatom slikarskom opusu posebno mjesto zauzima sakralna tematika. Često su motivi njegovih slika bile crkve, kapele, raspela, scene iz Isusova života i života svetaca. Ovi su prizori, posebno prizori jaslica, često smješteni u selo Letovanić, na seosko dvorište ili ispred kapele, gdje se Svetoj obitelji klanjaju domaći ljudi, odjeveni u tradicijsko ruho prepoznatljivo po bijeloj i crvenoj boji.

Bio je član više likovnih udruga, među kojima su SULIKUM iz Siska, PETRIART iz Petrinje, Udruga likovnih umjetnika Republike Hrvatske, Moslavački krug iz Kutine te Udruga likovnih umjetnika iz Velike Gorice.

Tijekom svojega umjetničkog djelovanja priredio je više od četrdeset samostalnih izložbi te sudjelovao na više od sedamdeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Također je sudjelovao u radu više od stotinu humanitarnih likovnih kolonija u Hrvatskoj i izvan nje.

GALERIJA

Odabrana djela


Zahvala, ulje na platnu, 30 x 20 cm, 2014.

Ples u Letovaniću, 50 x 70 cm, ulje na platnu, 2016.

Letovanić, 20 x 30 cm, ulje na platnu, 2019.


Izložbe i likovne kolonije

GALERIJA

S otvorenja izložbe Moje Pokuplje

S otvorenja izložbe, 2000

Likovna kolonija Čigoć, 2000.


GALERIJA

Katalozi izložbi

Katalog izložbe Uskrs u slikama

Katalog izložbe Slike

Katalog izložbe Radost Božića



HKUD Poculica Letovanić


Godine 1975. osnovao je Kulturno-umjetničko društvo Poculica Letovanić.
Kroz folklor, pjesmu, ples i običaje radio je na očuvanju nematerijalne kulturne baštine te uključivanju mladih generacija u kulturni život zajednice.

Etnografski rad


Desetljećima je sustavno prikupljao etnografsku građu s područja Letovanića i Pokupskog kraja.
Zahvaljujući njegovoj predanosti sačuvani su brojni predmeti svakodnevnog života, tradicijski alati, tekstil, fotografije i dokumenti koji danas čine jezgru Etnografske zbirke Škofač.

Nagrade i priznanja


Dobitnik je brojnih zahvalnica, plaketa, diploma i nagrada. Ističe se Nagrada Vicko Andrić“ Ministarstva kulture - najznačajnijom državnom nagradom u području zaštite i očuvanja baština, kojom je nagrađen 2014. godine, a zbog aktivnog i više desetljeća dugog sudjelovanja u očuvanju kulturne baštine svoga zavičaja na području graditeljske baštine, prikupljanja i čuvanja etnografskih predmeta, kao i očuvanja nematerijalne kulturne baštine.

Božidar Škofač je od 1970-ih godina bio posvećen očuvanju napjeva, plesova i običaja. Godine 1975. osnovao je KUD „Poculica“ u Letovaniću. Paralelno je desetljećima prikupljao etnografske predmete -što je rezultiralo formiranjem jedne od najvećih privatnih etnografskih zbirki u Hrvatskoj -  Etnografske zbirke Škofač, koja je od 2009. godine zaštićena kao kulturno dobro Republike Hrvatske.

Dodjela nagrade Vicko Andrić

Sjećanja suvremenika


Božidar Škofač ostao je zapamćen kao čovjek velike energije, znanja i predanosti očuvanju kulturne baštine svojega kraja. Svojim radom povezivao je ljude, poticao ih na sudjelovanje u kulturnom životu zajednice te prenosio ljubav prema tradiciji, običajima, narodnoj nošnji, umjetnosti i svakodnevnom životu ljudi uz Kupu.

Suvremenici ga pamte kao umjetnika, folklorista, istraživača i neumornog sakupljača, ali i kao osobu koja je rado dijelila svoje znanje i iskustvo s drugima. Njegova otvorenost, upornost i entuzijazam ostavili su snažan trag među suradnicima, članovima kulturno-umjetničkih društava, prijateljima i stanovnicima Letovanića.

Zahvaljujući njegovu dugogodišnjem djelovanju, sačuvan je vrijedan dio identiteta Donjeg Pokuplja i kulturne memorije lokalne zajednice. Njegov rad i danas živi kroz Etnografsku zbirku Škofač, umjetnička djela, prikupljene predmete, fotografije, zapise i sjećanja ljudi koji su ga poznavali.