Rijeka koja je oblikovala krajolik, život i identitet mjesta.
Od važnog prometnog i gospodarskog puta do kupališta i Mosta spasa, Kupa je stoljećima neraskidivo povezana s poviješću i svakodnevnim životom Letovanića.
Letovanić i Kupa
Rijeka Kupa
Rijeka Kupa zaštitni je znak Letovanića i neizostavan dio njegova identiteta. Svojim tokom, zelenilom i pješčanim obalama oblikovala je prepoznatljiv krajolik mjesta te nadahnula i narodnu pjesmu „Letovanić, selo pokraj Kupe“, koja je opjevala neraskidivu povezanost sela i rijeke.
Kupa izvire u Nacionalnom parku Risnjak, duga je 296 kilometara, a kod Siska se ulijeva u rijeku Savu.
U zoru. Fotografija: Andrea Šipuš, 2023.
Trag, Fotografija. Andrea Šipuš, 2023.
Povijest i gospodarstvo
Kupa je stoljećima bila važan prometni i gospodarski put. Od 18. stoljeća služila je kao plovni put između Karlovca i Siska, a stanovnicima je pružala mogućnosti za ribarstvo, rad riječnih mlinova i eksploataciju pijeska. Uz rijeku su se razvili i obrti povezani s plovidbom, ponajprije gradnja drvenih čamaca i koraba, što svjedoči o važnosti drveta kao temeljnog materijala u svakodnevnom životu.
Drvo se koristilo i za gradnju tradicijskih kuća, dok su ljudska i životinjska snaga služile za uzvodno tegljenje riječnih lađa.
Obale rijeke bile su povezane riječnom skelom.
Pješčane plaže uz Kupu već desetljećima privlače posjetitelje u Letovanić. Rijeka je idealno mjesto za kupanje, odmor i uživanje u prirodi tijekom ljetnih mjeseci, a njezino bogatstvo ribom pridonijelo je razvoju sportskog ribolova i ribičkog turizma.
Kupalište i turizam
Na Golom bregu. Fotografija: Božidar Zamollo, 1940.
Letovanić. Goli breg, Fotografija: Goran Andler, 2024.
Letovanić. Goli breg, Fotografija: Goran Andler, 2024.
Kupa kod Letovanića. Fotografija: Goran Andler, 2024.
Most spasa
Tijekom Domovinskog rata 1991. godine preko rijeke Kupe bio je postavljen pontonski „Most spasa“, koji je izgradila 36. samostalna inženjerijsko-pontonirska bojna „Dabrovi“.
Most je omogućio evakuaciju više od 20.000 prognanika s područja Banovine te zbog svoje humanitarne i povijesne važnosti zauzima posebno mjesto u novijoj povijesti Letovanića.
Letovanić, 1995.